U cjelosti prenosimo intervju koji je Predsjednik Upravog odbora Fondacije za kinematografiju Antonio Beus prije nekoliko dana dao za ugledni web portal Al Jazeera Balkans o stanju koje je novi Upravi odbor zatekao u Fondaciji, o svim problemima sa kojima se Fondacija susreće u periodu pandemije Corona virusa, o odnosima sa filmskim radnicima te inicijativama i planovima Fondacije za naredni period.

 

U decembru prošle godine Vlada Federacije BiH imenovala je novi Upravi odbor Fondacije za kinematografiju Sarajevo na čijem čelu je Antonio Beus.
Poduzetnik i profesionalac u filmskom je businessu od 1998 godine kada je preko vlastitih kompanija radio zastupništvo major studija Columbia, Fox i Warner Bros na teritoriji Bosne i Hercegovine za kino i video distribuciju.
Gospodin Beus je i utemeljitelj AKOP-a, asocijacije kabel operatera te je osnivač asocijacije za zaštitu AV sadrzaja APAW BiH koja je u BiH uz podršku Američke ambasade u Sarajevu radila niz projekata na zaštiti autorskog prava. Predsjednik je Upravog odbora Udruge Filmske Industrije, kolektivne organizacije koja je od strane Instituta za intelektualno vlasništvo BiH ovlaštena za ostvarivanje i prikupljanje prava u domeni kablovskog reemitovanja te je dijelom tima koji je u proteklom periodu stajao iza mnogih realizovanih projekata filmske i multimedijalne industrije.

Kakvo stanje ste zatekli u Fondaciji za kinematografiju Sarajevo kada ste došli na funkciju predsjednika Upravnog odbora?

Beus: Stanje je zaista složeno. Projekti koji su u realizaciji su zbog pandemije Corona virusa postali upitni, a postoje i projekti koji duži niz godina stagniraju iz raznih razloga. Fondacija je bila dosta zatvorena u odnosima prema javnosti i to je jedan od glavnih problema kojima će se novi Upravni odbor posvetiti u budućnosti.

Namjeravate li unaprijediti poslovanje Fondacije u smislu da će se Fondacija okrenuti pomaganju budućih mladih bh. filmskih radnika?

Beus: Mi ćemo učiniti sve da rad fondacije potpuno otvorimo javnosti i posebno mladima. Uspostavićemo praksu da fondacija prati nove mlade umjetnike, posebno sa njihovim prvim radovima te ćemo se u skorijem periodu posvetiti pripremi i realizaciji multimedijalnih projekata koji će biti namjenjeni isključivo mladim autorima i radnicima.

Sudeći prema posljednja dva izvještaja poslovanje Fondacije je u svakom pogledu transparentno. Koliko i zbog čega vam je bitna takva odrednica u daljem radu?

Beus: Izuzetno važna. Poslovanje fondacije mora biti potpuno transparentno kako prema BH umjetnicima i radnicima tako i prema općoj javnosti. Kao prvi korak te ključne odrednice smo objavili kompletne arhive finansiranja filmskih projekata i komplementarnih djelatnosti od osnivanja fondacije do kraja 2020.godine te iste objavili na našoj web stranici i prenijeli svim medijima u BiH. Moje je mišljenje a i mišljenje Upravog odbora da će jedino potpuno transparentno poslovanje omogućiti jos bolji i kvalitetniji rad fondacije. Putem nase zvanične web stranice prezentirati ćemo sve naše aktivnosti i u budućnosti.

Naglasili ste da će se Fondacija zalagati da oda priznanje zaslužnim bh. filmskim radnicima. Kako tu inicijativu namjeravate sprovesti u djelo?

Beus: Postoje ljudi koji su svoj život ugradili u razvoj kinematografije, a čiji je rad ostao nezasluženo nezamijećen. To su kino operateri, filmski djelatnici i ostale zanatlije bez čijeg angažmana naša industrija ne bi ni mogla funkcionirati. Ukratko to su djelatnici iza svjetlosti reflektora a više ih nema mnogo koji su u životu. Zbog toga smo pozvali strukovna udruženja da predlože kandidate kako bi se tim ljudima odužili na adekvatan i simboličan način.

Budžet Fondacije je drastično smanjen u odnosu na prošle godine. Šta na tom polju Fondacija uopšte i može da uradi kako bi olakšala i popravila situaciju?

Beus:  U pravu ste, budžet Fondacije nikada nije bio manji. Smatram da smo dotakli dno i da sustavno moramo krenuti prema naprijed. Moramo u narednom periodu izlobirati i osigurati sredstva za digitalizaciju filmskog fundusa BiH,  osigurati sredstva za nabavku opreme, kamera,tonske opreme i ostale opreme koja je neophodna za stvaranje filma jer trenutno imamo vrlo malo, skoro ništa i veliki dio budžeta za snimanje filmova odlazi na najam opreme i filmskih djelatnika iz susjednih zemalja.  Zbog kontinuiranog smanjenja fonda, ostali smo samo na talentiranim pojedincima, dok je industrija pred nestajanjem.

Kakva je Vaša saradnja sa ostalim strukovnim udruženjima (Udruženje reditelja i rediteljica BiH, Udruženje filmskih radnika u BiH, Asocijacija snimatelja i snimateljica u BiH, Filmski Centar Sarajevo)?

Beus:    Prva stvar koju sam uradio kao predsjednik je bila ta da sam pozvao sve korisnike fondacije da organiziramo sastanke gdje su mogli da iznesu svoje prijedloge za buduću suradnju , kao i da ukažu na probleme iz prošlosti. Prihvatili smo opravdane sugestije i kroz minimalne izmjene pravilnika smo procese dodjele sredstava učinili transparentnijim, a omogućili smo da se produže rokovi za realizaciju tekućih projekata. Odnos je uvijek dvosmjeran i strukovna udruženja mogu biti sigurna da će fondacija biti odgovoran partner i suradnik za sve  buduće projekte.

Koji su dalji, budući koraci kojima će krenuti Fondacija?

Beus: Borba za veći budžet, digitalizacija BH kinematografije, rad na pronalasku partnera i zajednička definicija i opremanje produkcijskih centara u BiH. Digitalizacija svakako smanjuje troškove produkcije i zbog toga moramo naći sredstva kako bi kinematografija napravila tehnološki iskorak. Također, moramo pronaći način kako da pridobijemo i educiramo nove filmske zanatlije, jer stara garda odlazi u mirovinu, a novih, zbog nedostatka posla jednostavno nema. Definirali smo probleme industrije, znamo sta nam je činiti i sve planiramo iskomunicirati sa javnošću. Fondacija će u budućnosti kreirati aktivnu politiku i neće biti samo bankomat za snimanje filmova, kao sto je bila u prošlosti. Svakako poseban akcent stavljamo na mlade snage. Ova godina ce biti teška ali naša je obveza pomoći dovršetku svih projekata koji su u realizaciji i krenuti u realiziranje zacrtanih planova.

Kako komentarišete činjenicu da bi Bosna i Hercegovina po drugi put mogla osvojiti Oscara za ostvarenje Jasmile Žbanić „Quo Vadis, Aida?“?

Beus: „Quo vadis, Aida?“ je očiti dokaz kako smo ostali samo na kreativnim i sposobnim pojedincima. Fondacija je dala inicijalna sredstva za film. Izmislili smo novac da bi pomogli lobiranje u sklopu procesa kandidature za ovogodišnju dodjelu Oskara. Ovaj film je zbirno dobio najviše novaca od fondacije u raznim fazama realizacije, ali je to ipak samo cca +- 15% ukupnog budžeta filma. Jesmo pomogli u realizaciji, ali pošteno je reći da je to prvenstveno rezultat Deblokade, odnosno Jasmile Žbanić  i Damira Ibrahimovića. Kvalitet filma govori sam za sebe i svakako željno isčekujemo dodjelu Oskara 25.aprila.

Preuzeto od: https://balkans.aljazeera.net/, Autor: Sead Vegara. Objavljeno: 19.04.2021.