Sinoć je u prostoru Kinoteke BiH u Alipašinoj ulici u Sarajevu održan svečani prijem u povodu velikog jubileja 60 godina rada i postojanja uz prisustvo velikog broja filmskih radnika i gostiju iz svih sfera javnog života.

Veliki jubilej Kinoteke BiH privukao je značajan broj gostiju

Kinoteka BiH kao Javna ustanova osnovana od strane države Bosne i Hercegovine, odavno nije budžetski korisnik nijednog nivoa vlasti. U skladu sa trenutnom društveno političkom situacijom, Kinoteka BiH i njeni uposlenici su „ni sa nebu ni na zemlji“ te ova institucija, od vitalnog značaja za očuvanje blaga fundusa BH kinematografije, preživljava isključivo zalaganjima uposlenika i projektima kojima apliciraju kako na državnom, federalnom i kantonalnom nivou tako i prema stranim fondovima i institucijama.

Vrhunac problema stigao je prošle godine sa nalogom lokalnih vlasti za deložaciju Kinoteke BiH iz prostora u Alipašinoj ulici koji ova važna institucija koristi od svog osnivanja ali su se uz veliku podršku javnosti i malog broja institucija njeni uposlenici na čelu sa gospođom Filipović uspjeli izboriti da ostanu na svome i uprkos svemu nastave sve svoje redovne aktivnosti na očuvanju fundusa BH kinematografije.

Eksponati stare filmske tehnike na izložbi u povodu obilježavanja velike godišnjice Kinoteke BiH

U vrlo prijatnoj atmosferi rustikalnog prostora Kinoteke koji je za ovu svečanost uređen izložbom plaka i fotografija iz istorije BH kinematografije i stare filmske tehnike, svim okupljenim gostima pa početku svečanosti obilježavanja 60 godina postojanja obratila se V.D. direktora Kinoteke BiH Devleta Filipović i ovom prilikom prenosimo dio njenog izlaganja:

„Prva projekcija u tadašnjoj dvorani jugoslovenske kinoteke održana je 05.juna 1963.godine sa programom „Restrospektiva svjetske komedije“ i retrospektivama velikih svjetskih autora. Te godine održano je 490 projekcija uz prisustvo 73.000 gledatelja. BH Kinoteka osniva se 1980.godine te je arhivski dio naše ustanove bio dio arhiva Bosne i Hercegovine, dok je prikazivački dio pripojen jedinoj producentskoj kući Sutjeska Film. Ratna zbivanja od 1992.godine su donijela integrisanje arhivskog i prikazivačkog dijela te je 1994.godine pa Zakonu donešenom od strane Skupštine BiH osnovana Kinoteka BiH. Dejtonskim sporazumom ova institucija od velike važnosti za kulturu dobija neriješen status finansiranja i u izuzetno teškim okolnostima preživljavamo teška vremena bez plaća po nekoliko mjesci ali opstajemo i unaprijeđujemo svoj rad iz stalne strepnje da se nešto ne dogodi filmskom fundusu koji nam je povjeren. Finansiramo se putem projekata iz domena kulture za svim nivoima vlasti“.

V.D. Direktora Kinoteke BiH Devleta Filipović tokom svog izlaganja na svečanom prijemu

Gospođa Filipović se u nastavku izlaganja zahvalila Kantonu Sarajevo i Ministru Kulture i sporta iz 2008.godine, Emiru Hadžihafizbegoviću koji je pomogao realizaciju kapitalnog projekta očuvanja filmskog fundusa novog BH filma u novom prostoru Kinoteke BiH na Mejtašu i digitalizaciju filmskih žurnala, kratkih i dokumentarnih filmova u Sloveniji. Kinoteka sada čuva 2 miliona metara filmskih naslova na 35 i 16 mm a veliki dio ove zbirke je proglašen pokretnim nacionalim dobrom od strane Komisija za zaštitu spomenika Kulture BiH. Preko 1000 arkefakata sačinjava savremenu arhivsku građu digitalnih medija koja se obogaćuje putem prijema novosnimljenih filmova koje je dijelom finansirala Fondacija za kinematografiju Sarajevo a koja je sa Kinotekom BiH krajem 2021.godine potpisala protokol o arhiviranju ovih naslova. Gospođa Filipović se na ovome posebno zahvalila Antoniu Beusu, Predsjedniku Upravnog odbora Fondacije za Kinematografiju Sarajevo.

Gospoža Filipović je zaključila svoje izlaganje sa informacijom da je Kinoteka BiH aktivna članica FIAF-a, svjetske asocijacije filmskih arhiva i pridržava se međunarodnih odredbi o čuvanju i zaštiti filmova i osvrnula se na skandalozan čin lokalnih vlasti od deložaciji iz prostora u Alipašinoj ulici koja je spriječena zahvaljujući međunarodnom pravu koje kaže da filmovi ne mogu biti izmješteni u lošiji prostor od onoga u kome su smješteni. Završno je istakla da će svi uposlenici nastaviti svoj rad na očuvanju fundusa po odredbama Zakona Rupublike Bosne i Hercegovine sa istim entizijazmom i ljubavlju kojim su radili do sada.

Veliki BH autor Vesko Kadić primio je zahvalnicu za lični doprinos radu Kinoteke BiH prije projekcije filma “I bi svjetlost”

Nakon toga upriličena je i projekcija dokumentarnog filma velikog BH autora Veska Kadića „I bi svjetlost“ o opstanku Kinoteke u vrijeme opsade Sarajeva, a  koji je bio prisutan svečanosti i primio zahvalnicu Kinoteke BiH na ličnom doprinosu njenom radu te naknadno druženje uposlenika i gostiju na ovoj svečanosti uz prigodni koktel.